TRANSILVANIJSKI ALPI. PLANINA RETEZAT.

Vrh Retezat 2482m je jedan od najlepših planinskih vrhova u Rumuniji a kao treći po visini u ovoj oblasti  može se obići u jednom ozbiljnom danu. Pristojan poduhvat i muški dan jeste popeti se sa 1180 met koliko je od podnožja ski staze Raušor na vrh Retezat od 2485 met.

Aleksandar Bzdušok 30 juli 2022

Nekada se 24-ro časovna avantura oduži kao da traje nekoliko dana, računajući dužinu puta, vreme i težinu staze koja se obilazi.

Iz Zrenjanina preko Kovina i Bele Crkve sa brzom administrativnom procedurom na rumunskoj granici stižemo u planinsko mesto Raušor odakle je i polazna tačka za uspon.

Planine Retezat na rumunskom jeziku prevod znači „odsečen“ nalaze se u grupi Retezat-Godeanu u zapadnom delu Južnih rumunskih Karpata.

Čak sedam vrhova ističu se visinom preko 2400 m.

Najviši vrh je Peleaga (2509 m), zatim Păpusa (2508 m) i Retezat (2463 m).

Kao polaznu tačku za vrh Retezat u drugoj polovini jula je pao na skijaški centar i kompleks Rausor.

Iz ovog skijaškog kompleksa Rausor postoje 3 opcije za penjanje do vrha Retzezat:

Prva opcija vodi levom stranom skijaške staze do Saua Ciurile, odakle sledi Culmea Lolaia do Vf.Retezata, obeleženo sa dužinom trajanja oko 5h30min i plavim krstom praćen žutom trakom.

Druga opcija vodi desnom stazom ski staze, kojom se penje do Stevia Refuge – Taul Stevia – Saua Lolaia – Vârful Retezat a trajanje treka je oko 5 sati sa crvenom trakom praćenom žutom trakom.

Treća opcija polazi od donjeg završnog dela skijališta kroz šumski put, do prevoja Saua Muncelu, odakle nastavlja preko vrha Culmea Prelucele na samo 100 metara skretanja sa staze sve do vrha  Retezat i dalje nazad donjom stazom preko grebena (Șaua Lolaia) 2217 m.n.v i jasno obeleženim crvenim trouglom sa nekih 5,5 sata planinarskog hoda.

Danas ću Retezat obilaziti opcijom 3 čija planinarska staza vodi kroz bukovu šumu. Stazica je sasvim pristojno obeležena i u početku dobrim delom u senci četinarske šume .

Vrh Retezat 2482m je jedan od najlepših planinskih vrhova u Rumuniji a kao treći po visini u ovoj oblasti  može se obići u jednom ozbiljnom danu. Pristojan poduhvat i muški dan jeste popeti se sa 1180 met koliko je od podnožja ski staze Raušor na vrh Retezat od 2485 met.

Planina Retezat je omeđana sa severa udolinom Hateg, sa istoka udolinom Petroşani koje povezuje Pasul Merișor, sa južne strane dolina West Jiului, kao produžetak depresije Petroşani.

Sa zapada se pruža dolina Răului Mare, koja odvaja Retezat od planina Šarcu.

Nakon prevoja Munčelu na granici preko 1700 met prestaje šumska vegetacija i ulazi se u kombinaciju niskog rastinja i žbunova nižeg planinskog bora. Nakon nekoliko livadica i nove perspektive kreću granitni kameni blokovi koji su haotično poslagani jedan preko drugog.

Penjanje na vrh Retezat
Stene se pomeraju pod nogama
Nacionalni park Retezat u Rumuniji

Strme padine provučene su tonovima bukovih i borovih šuma. Osetan je prelazak sa šumovitog na ledničke predele, karakteristične po niskom patuljastom boru sa subalpskom esencijom u nozdrvama.

Gravitiramo preko blokova kuda i vodi staza a koji su u nekim slučajevima sasvim slobodni i oslanjaju se samo na par tačaka jedno o druge pa je potreban oprez. Ovo je ozbiljna igra mozga i tela.

Završni uspon i markacija vodi na desno zaobilazeći vrh Prelucele 2265 mnv. Nekoliko stotina metara zaobilaska i po neka zanimljiva slika iz drugog ugla. Na ovoj deonici ka vrhu Retezat karakteristično je to da se uglavnom hoda po kamenim blokovima, a vrh je predvidljiv iako se ne vidi u toku penjanja.

Kameniti zatalasani sprudovi i uspon od preko 40 % je karakterističan za ovu deonicu sve do samog vrha.

Do vrha sa visinskom razlikom od 1450 metara stižem za nešto jače od 5 sati što je za ostalu ekipu bilo relativno prebrzo ali pentranje po stenama mi je daleko zabavnije od klasičnog zemljanog i travnatog terena.

Na vrhu je vrh! Pauza za slobodne aktivnosti i sanjarenje.

Povratak je sa suprotnoj strani i to kroz sasvim strmi eksponirani levak sa kamenim siparom i po dosta nestabilnoj stazi markiranoj sa žutom linijom. U momentu sam osetio vrtoglavicu jer se nagib toliko povećao da sam ipak malo prikočio, zaseo na kameni plato i ispratio lomatanje ostatka ambicioznije ekipe.

Kretanje preko grebena Lolaia je privilegija sa koje puca pogled ka jezeru Tăul Ştevia.

Kameni blokovi oštri i nemirnih kao senjski talasi, prisutni su i u ovom delu staze koja je markirana crvenom linijom, dosta zahtevna sa sitnim kamenitim siparom koji se igra sa umornim nogama od silnog kočenja i preskakanja.

Na celoj stazi nisam zatekao pomoćne sajle i lance

Planina Retezat u Rumuniji
Pogled na jezero Tăul Ştevia
Planina Retezat u Rumuniji

Retezat, zemlja plavih očiju

Samo na Retezatu možete zapaziti na desetine ledničkih jezera a sa preko 20 vrhova višljih od 2000 metara predstavlja najlepši deo Karpata.

Zelenkasto jezero Stevia je vekovnim ledom uhranjeno u dolini u podnožju vrhova Prelucele i Retezat na oko 2200 mnv i nije teško doći do njega nakon samo 200 metara skretanja na levo od glavne staze.

Planinarsko sklonište Kondora
Nacionalni park Retezat u Rumuniji

Povratak i tabananje od pristojnih 2 sata uz rečicu Stevia koju prati bogata i bujna vegetacija sa predivnim jezerskim oazama trazličitog bilja.

U samom masivu u dolini Steviau u dubini šume nedaleko od turističke staze na 1780 m nadmorske visine nalazi se planinarsko sklonište Kondora sa nekoliko ležaja i svom potrebnom opremom za boravak i prenoćište. Zelena šuma koja me je primila u zagrljaj nije imala lak oproštaj.

Retezat je još jedan planinski raj posebnog šarma u koji sam tek zavirio.

Nepegledne šume sa izvorima i vodopadima, jezera sa kristalno čistom vodom i jednostavnost prirode sa punim vazduhom daleko od užurbanih gradova.

Dosta zanimljivih destinacija za koje je neophodno mnogo logističkog truda kako bi se posetile.

Aleksandar Bzdušok
Aleksandar Bzdušok
Avanturista, istraživač izgubljenih i pronađenih sećanja

Članci iz istih kategorija:

0 Comments

Pin It on Pinterest

Share This