ORJEN. SUBRIN PLATO. DOBROŠTICA. ODIJEVO

Subrini platoi su prava atrakcija, ali su i opasni zbog konfiguracije terena . Naime, radi se o teže prohodnom kraškom terenu sa svim oblicima takvog reljefa.

A. Bzdušok | 14.06.2019.

Planina Orjen se nalazi na jugozapadu Crne Gore. Na zapadnoj strani se naslanja na granicu sa Hrvatskom, na severozapadu i severnu granicu sa Republikom Srpskom (BiH).

Sa planinom Lovćen, Orjen čini planinski venac oko Boke Kotorske sa pogledom na prelepi zaliv.

Od 6 vrhova, Zubački kabao je najviši vrh primorskih Dinarida sa visinom od 1894 m a centralni deo Orjena je prepun rascepkanih stena, dubokih provalija i jama.

Pored samih krečnjačkih stena, zahvaljujući padavinama koje su vrlo česte od novembra do marta meseca ovo područje obiluje velikom količinom šuma, ali je specifična i viševekovna  starost endemične vrste bora – munike koja je u pojedinim delovima sveta a najbliže u Italiji pronađena u primerku od 1230 godina kao i u Grčkoj od 650 godina.

Iz uspavanog seoskog mesta Vrbanj sa 1010 met počinje uspon na Subrin amfiteatar sa vrhom Markov koš na 1410 m.

Nesvakidašnji oblik reljefa sa istoka na zapad vodi srednje teška staza ka Subrinom amfiteatru.

Na samom vrhu pruža se predivan pogled i nekoliko zaštitnih sajli koje obezbeđuju sigurniji prolazak kroz ovaj deo kanjona. Pogled sa vrha Subre (1679 m) ka Zubačkom Kabau, Durmitoru, Lovćenu i delom na dubrovačku i crnogorsku obalu.

Subrini platoi su prava atrakcija, ali su i opasni zbog konfiguracije terena. Naime, radi se o teže prohodnom kraškom terenu sa svim oblicima takvog reljefa.

Između kamenih blokova po kojima staza ide, treba proći preko brojnih škrapa i udubljenja po kamenom platou, tako da čitavu tu deonicu od više stotina metara treba prelaziti sa posebnom prisebnošću !

Posebno je neophodno pratiti prognozu i izbegavati kišne dane zbog mogućeg proklizavanja sa stena i opasnih grmljavina što je na ovim prostorima česta pojava.

Subrin plato je iznenađujuće nezgodan i potrebno je obratiti pažnju jer je između velikih kamenih blokova, mnoštvo kamenih pukotina i udubljena koje karakterišu kraški oblik reljefa. 

Neka udubljenja su poprilično duboke i potrebno ih je izbegavati u slučaju kiše. Kraj kamenih terasa se nalazi i Nikolina jama 188 m kraj koje svako mora zastati, odraditi savršenu scenu za Instagram i usput osetiti svežinu vazduha koja dolazi iz grotla. 

 Nakon silaska niz Subrin plato, osveženje pronalazimo u kamenoj bistjerni za kišnicu od letnje kolibe Mandića koja nije preporučljiva za piće ali svojom svežinom okrepljuje za nastavak puta.

Smeštaj u Planinarskom domu “ Za Vratlom “ koji je rekonstruisan 2011 g uz pomoć donacija nemačke vlade je bio fantastičan. Vlasništvo je PK “Subra” i nalazi se na visini od 1170 m u srcu planine okružen bukovim šumama do kojeg je moguće doći ili terenskim vozilom ili pešice.

DOBROŠTICA

NAJVIŠI VRH ODIJEVO (1571 M)

Sledeće jutro je bilo rezervisano za najviši vrh planine Dobroštince, vrh Odijevo (1571 m) kružnom stazom. Penjanje na Odijevo se odvija kroz Kamensku ravan koji ima pogled na Subru a kasnije se otvara predivan pogled ka Bokokotorskom zalivu. Dužine grebena je oko 4 km.

Primorski orjenski greben: Dobroštica – Radoštak – Sniježnica

Greben Dobroštice je valovit a potrebno je pripremiti se za lomatanje po stenama koje su prekrivene niskim rastinjem. Ovo 5- to časovno grebenarenje poistovećivalo se kao oprezno hodanje kroz minsko polje pa je i tehnički za zglobove zahtevnije, jer se na svakom koraku mogla očekivati neka skrivena rupa između gustog rastinja ili nezgodan kamen, koji kod umornih nogu može izazvati povredu.

Povratak za Vrbanj gde se i nalazi vrhunski adrenalinski park odvija se kroz jedini makadamski kolski put Orjena.

Sami putevi i zidovi su karakteristični po tehnici suve gradnje, bez spajanja vezivnim sredstvima, biranjem adekvatnog kamena koji odgovara predhodnom i svakom sledećem.

Orjen je zanimljiva planina za svaki vid ekstremnih sportova računajući na odlične smerove za slobodno penjanje kao i za speleologiju i planinski biciklizam.

Svakako je blizina Bokokotorskog zaliva koji je omeđen planinskim masivima Lovćena i Orjena omogućila je da se nakon uzbudljivog obilaska opustimo i osvežimo na plaži u Morinju.

Za ovu avanturu najviše zahvaljujem Milutinu Iliću koji uvek ima ideju više za dobro uživanje u prirodi.

Aleksandar Bzdušok
Aleksandar Bzdušok
Avanturista, istraživač izgubljenih i pronađenih sećanja

Članci iz istih kategorija:

0 Comments

Pin It on Pinterest

Share This